Radiolog onkolog Dr. Margaretić - Osijek - mamografija, ultrazvuk » Info

Rak gušterače

D@mir — Sun, 07 Jul 2013 20:39:41 +0000

U Republici Hrvatskoj od raka gušterače 2010.g.oboljelo je ukupno 646 osoba, od toga 341 muškarac i 305 žena. U Hrvatskoj od ukupne pojavnosti raka 3% otpada na rak gušterače.
U SAD rak gušterače je peti vodeći uzrok smrti od raka, 2009.g.ukupno je od ove bolesti u SAD oboljelo 42.470 osoba, a od posljedica ove bolesti umrlo je 35.420 osoba.

Pojavnost ove bolesti nešto je veća u muškaraca negoli žena. Najčešće se javlja u sedmom desetljeću života, ali nerijetko se javlja i ranije u životu. U svijetu su po rasama i spolu najugroženiji muškarci crne rase.

Rak gušterače ima najvišu stopu smrtnosti od svih vrsta raka ljudskog tijela, a petogodišnje preživljenje je malo u odnosu na uspjehe u liječenju drugih vrsta raka.

Izglede za bolji ishod imaju bolesnici kojima je tumor rano nađen (manji od 2 cm), oni kojima se uspjelo učiniti radikalno odstranjenje tumora, oni kojima okolni limfni čvorovi nisu zahvaćeni bolešću.

Čimbenici rizika

Pušenje cigareta direktno je povezano s povećanim rizikom od ove bolesti. Teški pušači imaju barem dva puta veći rizik pojave raka gušterače od nepušača
Pijenje kave nije izravno povezano s povećanim rizikom od ove bolesti
Nema niti jasne povezanosti raka gušterače s konzumacijom alkoholnih pića
Diabetes također nije izravno povezan s većom pojavnosti ove bolesti
Rak gušterače češće se javlja u obitelji gdje su ranije preci bolovali od ove bolesti, te u obitelji gdje postoji povećana sklonost raku dojki i debelog crijeva

Simptomi i znakovi bolesti

Prvi simptomi bolesti su obično gubitak teka, gubitak na tjelesnoj težini, nelagodu ili bol u trbuhu, te naglu pojavu šećerne bolesti ili tromboflebitisa. Često je prvi znak žutilo kože. Ukoliko zanemarimo ove simptome možemo zakasniti u dijagnostici i smanjiti šanse za dobru prognozu.

Dijagnostika raka gušterače

Ultrazvuk abdomena može otkriti u 70% slučajeva tumore gušterače veličine od 1-1.5 cm.
CT abdomena otkriva ovu bolest u 85% slučajeva.
Magnetna rezonanca manje je osjetljiva u otkrivanju bolesti i stupnja raširenosti od CT-a.

Liječenje raka gušterače

Kirurški radikalni zahvat rano otkrivenog raka gušterače bitno poboljšava izglede za dobar ishod bolesti.
Upotreba prijeoperacijske kombinacije kemo i radioterapije često dovodi do toga da veliki tumor postane podoban za radikalni kirurški zahvat, te da se poboljša konačni ishod bolesti.
U postoperacijskom adjuvantnom(dopunskom) liječenju koriste se kemoterapeutici gemcitabin, 5-fluorouracil i leukovorin, te kombinacija kemo i radioterapije.

Fibroadenomi

D@mir — Sun, 23 Sep 2012 16:22:12 +0000

Najčešći su dobroćudni tumori dojke.

Hormonski su ovisni i najčešće se javljaju u mladih žena do 25.godine života koje imaju visoku razinu estrogena-ženskih hormona. Mogu se javiti i u žena na hormonskom nadomjesnom liječenju.

Obično pokazuju tendenciju rasta u prvih 6-12 mjeseci nakon što se pojave u dojci. Veličine su obično do 3 cm, nekada i veći. U 10-20% slučajeva ima ih više od jednog u jednoj ili obje dojke. Često se povlače u menopauzi.

Klinički se pod prstima nalazi dobro ograničena prema koži i podlozi pomična promjena u dojci. Mamografski se prikazuju kao dobro ograničena zasjenjenja u dojci bez zrakastih sjena u okolno tkivo dojke. Ultrazvučno se prikazuju kao dobro ograničene obično ovalne zone jednolike strukture koje su sondom stlačive, a ukoliko u sebi imaju ciste veće od 3 mm te nejednoliku ultrazvučnu strukturu tada ih nazivamo kompleksnim fibroadenomima kod čije pojave postoji nešto povećan rizik od pojave raka dojke.

Indikacije za operaciju fibroadenoma:

1. fibroadenom veći od 2 cm.
2. ultrazvučna slika kompleksnog fibroadenoma.
3. citološki nemir stanica u fibroadenomu
4. strah žene da u sebi nosi zloćudnu bolest

Nakon operacije u 10% žena na istom mjestu fibroadedenom se zna vratiti te tada traži ponovni operacijski zahvat.

Bolnost u dojkama

D@mir — Sun, 23 Sep 2012 15:57:37 +0000

Bol u dojkama česti je simptom u žena različitih dobnih skupina. Javlja se u gotovo 70% žena tijekom života, pri čemu jedna trećina žena bolnost ocjenjuje kao vrlo jaku ili ozbiljnu. Bolnost u dojkama često je kroničnog tijeka s razdobljima poboljšanja i pogoršanja, a često traje i dulje od 10-ak godina.

Posljedično ona može predstavljati i značajnu prepreku normalnim aktivnostima žene(tjelesnoj aktivnosti, spolnom životu, radnoj sposobnosti).

Uzrok bolnosti često je nerazjašnjen, a često je bolnost u dojkama povezana s fibrocističnim promjenama u dojkama pa je i liječenje oba fenomena zajedničko.

Oko 2/3 žena ima tzv.cikličku bolnost koja se po pravilu javlja u drugoj fazi menstruacijskog ciklusa, karakteristična je za žene premenopauze, najčešće u srednjim tridesetim godinama. Javlja se i pojačava pred mjesečnicu, tipično 7-10 dana prije pojave mjesečnice, a prestaje pojavom menstruacijskog krvarenja. Obično je obostrana i najjače izražena u gornjim vanjsim kvadrantima dojki, može se širiti u pazuhe, nadlaktice ili međurebrene prostore. U većine žena smanjuje se ulaskom u menopauzu, a u nekih nestaje nakon poroda i dojenja.

Oko 1/3 žena ima necikličku bolnost koja nema pravilo pojavljivanja ovisno o ciklusu. Može biti premenopauzalna ili postmenopauzalna, a javlja se u nešto starijoj dobnoj skupini oko četrdesete godine. Obično je jednostrana, nesimetrična, češće u unutarnjim dijelovima dojki i području oko bradavica. Često se javlja zbog problema s kralješnicom te se posljedično bolnost prenosi na dojke. Javlja se i uz upale dojki, nakon udaraca u dojku, nakon operacije dojke, nakon zračenja dojke, herpes zostera. U 10% žena rak dojke može izazvati ovakvu bolnost.

Bitno je javiti se liječniku specijalisti koji u slučaju bolnosti treba isključiti postojanje karcinoma dojke kao uzročnika boli. Iako je bol kod raka dojke rijedak simptom, a pojavljuje se u 5-20% karcinoma treba ga imati na umu.
Najčešće je bolnost u dojkama povezana s potpuno dobroćudnim pojavama u dojci ili organizmu.

U dijagnostici bolesti dojki koristimo klinički pregled i ultrazvuk dojki kod žena mlađih od 35-40 godina, u žena iznad 35 godina preporuča se učiniti uz klinički pregled i ultrazvuk dojki i mamografiju. Ukoliko postoji čvor u dojci tada će se učiniti i punkcija ili biopsija dojke vođena ultrazvukom ili mamografijom.

U liječenju bolnosti u dojkama bitno je naglasiti potrebu za smanjenjem masnoća, soli i rafiniranih šećera u ishrani.

Dalje preporuke za smanjenje bolnosti u dojkama su potreba smanjenja kave, čokolade, cigareta, redovna tjelesna aktivnost (barem 3xtjedno po 1 sat), te smanjenje stresa.

Mehanička potpora u vidu nošenja odgovarajućeg grudnjaka (75% težine dojke treba biti podržano leđnim remenom) je jednostavna i učinkovita mjera za 50% žena.

U 60% žena nakon isključenja maligne bolesti bolnost gotovo u potpunosti prestaje, a 85% bit će zadovoljno ohrabrenjem i objašnjenjem razloga nastanka bolnosti

Dokazana je dobrobit uzimanja vitamina E kod bolnosti u dojkama.

autor: Damir Margaretić, dr.med.specijalist radiolog, vlasnik privatne specijalističke ordinacije, Strossmayerova 14, Osijek

Rak dojke – dijagnostika

D@mir — Sat, 15 Oct 2011 08:57:09 +0000

Postavljanje dijagnoze raka dojke se temelji na više dijagnostičkih metoda, što uključuje:

Fizikalni pregledom dojki se ustanovi postoji li kakva kvržica u dojci, te ako postoji, određuje se njena veličina, pomičnost, promjene na koži i slično.

Radiološki pregledi (mamografija, UZV,MRI)

– Mamografija je rentgenska pretraga dojki koja se koristi radi preciznijeg utvrđivanja različitih promjena u tkivu dojke te otkrivanja onih promjena koje se zbog svoje male veličine teško napipaju pri fizikalnom pregledu. Preporučuje se redovito obavljanje te pretrage i kada nema nikakvih promjena na dojkama, između 45-65 godine života, jednom svake dvije godine.

– Ultrazvuk dojki primjenjuje se kod mlađih žena te kao nadopuna mamografiji u slučaju sumnjivog nalaza.

– CT ili MR pregledi u prvom se redu koriste za pronalaženje i praćenje metastaza raka dojke.

Citološku punkciju i biopsiju (patohistologija)

Patohistološki nalaz – Tkivo dojke s uočenim promjenama uzima se za patohistološku analizu kako bi se pod mikroskopom ustanovio pravi karakter promijenjenog područja tj. da li se radi o dobroćudnoj ili zloćudnoj promjeni. Tkivo se može analizirati citološki (stanice) i/ili histološki (tkivo). Za citološku analizu potrebne stanice tkiva dojke se mogu dobiti aspiracijom tankom iglom, aspiracijom bradavice i duktalnom lavažom.

Pri punkcijsko-aspiracijskoj biopsiji liječnik tankom iglom uzima uzorak iz sumnjivog područja, a ta pretraga se može napraviti i pod kontrolom ultrazvuka kada liječnik može točno ubosti i manja sumnjiva mjesta koja se ne mogu napipati rukom.

Rak dojke se konačno dijagnosticira patološkim pregledom uzorka tkiva dojke. Tkivo dojke se može dobiti iz sumnjivog područja ili iz područja identificiranog nekom radiološkom pretragom, najčešće mamografijom. Tvorba se u potpunosti odstrani kirurški ili se tkivo dojke dobije tzv.„core“ biopsijom.

Patohistološkom dijagnozom se dobiju točni podaci o veličini i vrsti tumora i o njegovim biološkim karakteristikama. Svi ti elementi su neophodni za donošenje odluke o načinu liječenja , a neki i za prognozu same bolesti. Određivanje statusa hormonskih receptora i HER2 receptora nužno je za planiranje liječenja raka dojke. U 66% slučajeva rak dojke hormonski je osjetljiv (reagira na hormonsku terapiju), a u 15-25% slučajeva je HER2-receptor pozitivan (bolesnik pogodan za liječenje ciljanim protutijelom – biološka terapija).

Laboratorijske pretrage (određuju se biloške karakteristike tumora: HER2 receptori, hormonskih receptori i potencijal tumora za širenje)

Što je dojka – građa i funkcija

D@mir — Sat, 15 Oct 2011 08:14:10 +0000

Dojka je žlijezda koja se nalazi na zidu prsnog koša. Osim od žljezdanog tkiva građena je i od promjenjive količine masnog i vezivnog tkiva. Osnova od vezivnog tkiva odgovorna je za položaj dojke i ujedno određuje njezin oblik. Težina joj je 20-300 g. Na bradavici završavaju odvodni kanali žlijezde dojke. U pubertetu se kod djevojčica počinju razvijati mliječne žlijezde i tijekom reproduktivne dobi žene one čine veći dio tkiva dojke. Kako se s dobi smanjuje sposobnost žene da rađa a time i da doji, smanjuje se i udio žljezdanog tkiva u dojkama i ono biva zamijenjeno masnim tkivom. Bogata mreža limfnih žila dojke odvodi limfu prvenstveno prema limfnim čvorovima u pazuhu. To je razlog zbog čega se rak dojke najčešće proširi prvo u limfne čvorove u području pazuha.

Što je rak dojke, kakva je to bolest, koje su mogućnosti dijagnoze i liječenja.

D@mir — Mon, 04 Jul 2011 16:14:29 +0000

Donosimo vam knjižicu namijenjenu ženama s dijagnosticiranim rakom dojke, ali i svima ostalima koji se žele informirati o tome što je rak dojke, kakva je to bolest, koje su mogućnosti dijagnoze i liječenja. (Izvor: http://www.stampar.hr)

Važno je naglasiti da većina žena s dijagnosticiranim rakom dojke nakon provedenog liječenja nastavlja živjeti ispunjen i produktivan život te može očekivati uobičajeno trajanje života. Čak i nakon pojave metastaza više od 20% žena uz primjenu današnjih metoda liječenja preživi 5 godina.

Međutim, kako je svaka žena jedinstvena tako su i njena bolest i situacija jedinstvene.

Knjižicu možete pročitati ovdje…

U RH godišnje od raka dojke obolijeva blizu 2500 osoba

D@mir — Tue, 28 Jun 2011 21:59:25 +0000

Rak dojke najčešća je zloćudna bolest u žena te zauzima 27% svih karcinoma u žena, te oko 1% svih karcinoma u muškaraca.

U RH godišnje od raka dojke obolijeva blizu 2500 osoba, te ih od ove bolesti umire blizu 900.

U zadnje vrijeme primjetno je sve veće obolijevanje mlađih dobnih skupina, pa je u dobi između 40-50 godine života rak dojke najčešći uzrok smrtnosti u žena, sagledavši sve uzroke smrtnosti.

Donedavno je iznimno rijetko bilo naći rak dojke u žena prije 35.godine života, no danas to postaje puno češća pojava.

U zadnje vrijeme u SAD i zemljama zapadne Europe bilježi se pad smrtnosti od raka dojke za 35%, što možemo zahvaliti ranijoj dijagnostici raka dojke i boljem liječenju ove bolesti.

Rizici oboljenja od raka dojke

Rak dojke češći je u žena višeg socioekonomskog statusa zbog manje zdravog načina života.

Nešto češće rak dojke javlja se u lijevoj negoli desnoj dojci, a najčešće je smješten u gornjem vanjskom dijelu i iza bradavice.

Osobe koje nose genetske mutacije BRCA 1 gena imaju 56-85% rizika da tijekom života obole od raka dojke, te 15-45% rizika da obole od raka jajnika. Također mutacije gena BRCA 2 povećavaju rizik obolijevanja od raka dojke, raka jajnika, raka gušterače i raka prostate. Danas se testiranje na mutacije gena BRCA 1 i BRCA 2 rade samo u jednoj ustanovi u Hrvatskoj, a iznos testiranja ne ide na teret HZZO-a.

Povećan je rizik obolijevanja u osoba kojima su bliske srodnice(majka, kći ili sestra) bolovale od raka dojke.

Prvi ciklus prije 12 godine života, te ulazak u menopauzu iza 55.godine života povećavaju rizik obolijevanja od raka dojke.

Uzimanje oralne kontracepcije dulje od 10 godina u životu povećava rizik od raka dojke 4x. Dulje uzimanje hormonskog nadomjesnog liječenja u žena koje su u menopauzi također povećava rizik pojave raka dojke.

Dva ili više alkoholnih pića dnevno također povećava rizik.

Hrana bogata masnoćama i crvenim mesom povećava rizik pojave raka dojke, a hrana bogata povrćem, voćem i žitaricama smanjuje rizik obolijevanja.

Debljina, osobito u menopauzi povećava rizik obolijevanja, a podaci sa svjetskog Kongresa o raku dojke iz San Antonia-12.2010.g.ukazuju na to da žene koje su već liječene od raka dojke, a nakon toga su se udebljale imaju lošiju prognozu liječenja.

Redovita tjelesna aktivnost smanjuje rizik obolijevanja.

Kroz moje dugogodišnje iskustvo najljepši je osjećaj kada ženi mogu reći da je nalaz uredan. No i kada se rak dojke rano nađe osjećam olakšanje jer znam da su izgledi za izlječenje oko 95% za razliku od velikih i zapuštenih tumora kada rijetko medicina može garantirati izlječenje.

Apeliram u ovim vremenima kada je bolesti dojki sve više da mislite na sebe te da izdvojite barem jedan put godišnje vrijeme za sebe kako bi zadovoljni nakon pregleda izašli iz ordinacije.

Napominjem da su pregledi dojki jedan put u dvije godine nedovoljni i da se trebate pregledavati svakako jedan put godišnje ili češće ako Vam to specijalist preporuči.

Rano dijagnosticiran rak dojke izlječiv je u 95% slučajeva

D@mir — Thu, 23 Jun 2011 11:31:52 +0000

Rak dojke najčešća je zloćudna bolest u žena, 1 od 8 žena tijekom života oboljet će od ove bolesti.

Rak dojke zauzima preko ¼ svih malignih bolesti u žena.

Najčešće se rak dojke javlja iza 50. godine života no u novije vrijeme mlađe dobne skupine su puno češće pogođene negoli ranije.

Rana dijagnostika i uznapredovalo liječenje raka dojke smanjuje rizik smrtnosti od raka dojke za 35%.

Najčešći simptom raka dojke je kvržica u dojci.

Kod tzv. upalnog karcinoma dojke obično je cijela dojka zadebljala, a nerijetko i zacrvenjela.Tada liječnik obično ordinira antibiotik na koji se ovi simptomi ne povlače.

U 5% slučajeva raka dojke prisutna je bolnost u dojci, uvlačenje bradavice susreće se u oko 5% slučajeva raka dojke, u 1-2% krasta na bradavici i crveni ili tamni iscjedak iz dojke.

Samopreglede dojki u mogućnosti je obaviti oko 50% žena, oni su dobar motivacijski faktor da se žene redovito pregledavaju kod specijaliste. Ženama koje osjećaju strah tijekom samopregleda radije preporučam da ih ne rade, već da se redovito pregledavaju kod specijalista.

Mamografija je nezamjenjiva metoda pregleda dojki koja se služi mekanim rtg zrakama, sa sobom nosi nisku dozu zračenja.

Bazičnu(prvu) mamografiju valja učiniti između 35.i 40.godine života, a nakon 40.godine života valja je raditi 1xgodišnje

Ukoliko vam je bliska srodnica (majka, sestra, kći) npr.oboljela od raka dojke s 45 godina, tada redovite godišnje mamografske preglede treba početi 10 godina ranije, tj. sa 35 godina.

Ultrazvuk dojki također je izvrsna metoda pregleda dojki, osobito dojki mlađih žena, te žena kojima su dojke bogate žljezdanim tkivom.

Kombinacija mamografije i ultrazvuka omogućuje češće i ranije pronalaženje raka dojke u odnosu na samo mamografske preglede bez ultrazvuka.

Preventivne godišnje preglede ultrazvukom dojki valja započeti između 25 i 30 godine života, a iza 40.godine života valja u godini dana učiniti i mamografiju i ultrazvuk dojki(San Antonio 2010.-Svjetski kongres o raku dojke)

Magnetna rezonanca dojke danas je rezervirana kao dopunska metoda pregleda u žena s visokim rizikom obolijevanja od raka dojke i u mladih žena u kojih ultrazvukom i ev.mamografijom nismo donijeli valjani zaključak o kakvoj se bolesti radi.

Kod promjena u dojkama koje su sumnjive na malignu bolest služimo se i tkivnim metodama dokazivanja- citološkom punkcijom te biopsijom pod kontrolom ultrazvuka ili mamografije, čime povećavamo točnost dijagnoze.

Često postavljano pitanje je koliko je vrijedan nalaz tumorskog markera CA 15-3 u dijagnostici bolesti dojki.

U svakodnevnoj praksi susrećemo se s velikom strahom u žena kod kojih je CA 15-3 povišenih vrijednosti.

Danas je poznato da je marker CA 15-3 u 40% žena lažno povišen, što znači da je marker iznad gornje granice referentnih vrijednosti, a u dojkama žene sve je u redu.

Upravo stoga današnja onkologija ne preporuča ga kao dijagnostički pokazatelj bolesti dojki, već samo kao pokazatelj rezultata liječenja već postojećeg raka dojke.

Molim Vas pregledavajte vaše dojke redovito, prema navedenim preporukama, na taj način smanjujete rizik razvoja većih karcinoma koji su nepovoljni za liječenje.

Redovitim pregledima možemo naći rak dojke čim je dostupnim metodama vidljiv te na taj način povećati šanse za izlječenje.